Proizvodnja vina

Berbe u vinogradima započinju onda kada vinogradari odluče da je grožđe dostiglo savršenu ravnotežu između razine šećera i fiziološke zrelosti. Ponekad se mora pristupiti berbi grožđa kako bi se izbjegli prijeteći vremenski uvjeti.

Berba grožđa odnosno plodova vinove loze jedan je od najvažnijih koraka u procesu proizvodnje vina. Glavni čimbenik koji određuje kada će se točno obaviti berba grožđa odnosi se na zrelost samih plodova. Zrelost grozda mjeri se uzimajući u obzir količinu šećera, kiseline i tanina. Vinari se prije berbe odlučuju o vrsti vina koju žele proizvesti, a zrelost plodova uzima se u obzir kako bi to vino bilo što kvalitetnije.

Proces proizvodnje

Priroda nam je podarila dobro tlo, puno sunčanih dana te dobru geografsku orijentiranost, a na nama je da svaki korak u proizvodnji vina pravilno slijedimo. To je dobitna kombinacija i uvjet da naša vina nađu put do ljubitelja.

Vino ipak nastaje u vinogradu i koliko god mislili da je važna dobra vinarija, još su važnije zdrave i sočne bobice. Unatoč dobroj vinariji, loše grožđe je samo loše grožđe i od njega ne može postati dobro vino.

Vinograd

Proizvodna godina u vinogradu započinje završetkom berbe, odnosno u listopadu kada se priprema teren za novu berbu, slijedi gnojidba i rezidba koja počinje krajem kalendarske godine i kojom definiramo koliko uroda želimo. Rezanjem oblikujemo lozu te ona traje cijelu zimu nakon čega se rade sitne popravke u vinogradu te početkom travnja počinje pupanje, listanje i rast zelene mase. Prinos se najviše definira u cvatnji koja zatim slijedi, a tijekom nje se formiraju budući grozdovi. Nepoželjne viškove zelenih dijelova skidamo, kao i bobice jer ako je manje ploda, on će biti bogatiji i koncentriraniji pokupljenim dobrobitima iz sunca i zemlje, a samim tim dobivamo i kvalitetno vino.

Berba ranijih sorti počinje polovinom kolovoza, za žilavku i pošip, a završava u listopadu kada se bere cabernet sauvignon. Sortiment sazrijevanja je veliki pa se berba produži na par mjeseci. Proizvodnja u vinogradu završava kada se grožđe obere i izađe iz vinograda.

Vinarija

Već u vinogradu se radi selekcija grožđa pa se loši grozdovi odstranjuju, a na prijemu u vinariju radi se završni pregled jer samo kvalitetne bobice imaju priliku postati odlična vina.

Proces proizvodnje u vinariji ima razlika u ovisnosti o vrsti vina, tj. jesu li bijela, crna ili ružičasta vina iako ima razlika i kada su u pitanju pojedine sorte. Primarno je vidjeti što smo dobili iz vinograda te to uskladiti sa željama i potrebama.

Bijela vina

Bijelo vino se proizvodi na nekoliko načina. Jedan način je da se ubrani grozdovi prešaju, zatim se, kako bi se dobio bistri sok, radi moštenje nakon čega slijedi proces fermentacije uz dodatke kvasca. Fermentacija se događa na nižim temperaturama i zbog toga kvasci sporije rade te i sam proces duže traje, otprilike 15 dana za koje vrijeme se šećer pretvori u alkohol te tako dobivamo lagano i osvježavajuće bijelo vino. Kompleksnija bijela vina imaju malo drugačiji proces jer bobica, nakon procesa muljanja i runjanja, desetak sati ostaje u kontaktu sa sokom. Iz tog kontakta dobivaju se mirisi i arome za bogatija vina. Poslije maceracije se sok cijedi i postupak je isti kao kod laganijih vina te na fermentaciju neka vina idu u drvene bačve, a neka u inoks. Poslije pretoka i bistrenja neka se vina mogu odmah puniti dok se ona kompleksnija puštaju da odleže i pune se otprilike poslije četiri mjeseca.

Ružičasta ili rose vina

Rose se pravi od crnog grožđa, međutim ne od obojenog soka. Rose je moguće napraviti samo od bijelog soka koji kasnije u procesu višesatne maceracije od kožice poprimi boju te postaje lagano crveno. Bistri sok ide na fermentaciju na nižim temperaturama u inoks bačvama. Za punjenje je spreman na proljeće iako može i ranije jer je rose po svojoj teksturi lepršavo i pitko vino.

Crvena vina

Crna grožđa iz vinograda dolaze na uređaj muljaču runjaču te se bobica odvaja od peteljke pri čemu bobica lagano izbacuje sok. U procesu maceracije su i sok, bobica, meso, kožica i sjemenka, a istovremeno se radi i fermentacija te taj cijeli proces može trajati od 5 do 30 dana. Poslije toga slijedi otakanje te zaostale nečistoće padaju na dno nakon čega se pretače u drugi tank i poslije mjesec dana u treći. Laganija crna vina idu nakon toga u inoks, a vrhunska dozrijevaju u hrastovim bačvama, kraće ili duže u zavisnosti od želja.

Svako vino ima svoj razvojni put i vrlo je važno odrediti što želimo te s tim uskladiti pojedine etape u procesu proizvodnje. Neka vina treba piti dok su mlada, a neka kao dosta zrela. Vino nema rok trajanja, ali ima vrijeme najboljeg uživanja, a mi se trudimo upravo to vrijeme i taj osjećaj donijeti i do vas.