Naše sorte

Blatina

Blatina je autohtona sorta Hercegovine. Ima funkcionalno ženski cvijet zbog čega se u nasadima uvijek uzgaja s pratećim sortama kao što su Alicante Bouschet, Gamay, Merlot, Vranac i Trnjak koji su ujedno i oprašivači Blatine. U slučaju lošije oplodnje zna dati slabije prinose pa je u narodu nastalo ime Praznobačva. Svojstva sorte: Reže se kratko na reznike ili mješovito na rodne reznike i lucnjeve, radi postizanja veće rodnosti. Rodnost joj je obilna i redovita u povoljnim uvjetima. Vršci mladica su savijeni, zelenkasti, pahuljasto obrasli, a mladi listići na rubu crvenkasti. Odrasli list je na rubu crvenkast, srednje velik ili velik, pravilan peterodijelan do sedmerodijelan. Lice lista je tamno zeleno bez dlačica, a naličje lista praktički bez dlačica osim na rebrima gdje je čekinjasto dlakav. Zreo grozd je širok, velik i rastresit. Zrele bobice su dosta velike, nejednakog oblika ako su manjkavo oplođene. Tamnomodre do ljubičaste. Kožica je tanka, a meso vrlo sočno, sok neobojen i specifičnog je sortnog okusa. Rozgva je debela, crvenoljubičasta, na istaknutijim koljencima tamnija. Rast je snažan, poluuspravan. Blatina traži suha i umjereno vlažna tla na toplijim položajima. Ne podnosi vlažne položaje. Svojstva vina: Blatina se smatra kvalitetnom sortom koja s odabranih položaja često može dati vrhunska vina.
Također daje kvalitetna ili vrhunska crna vina uz dodatak oprašivača koji joj pomažu pri oplodnji (Alicante Boushet, Gamay, Trnjak, Plavka). To je snažno, bogato i svježe suho, crveno vino s 12-13,5 vol. % alkohola, 5-7 g/l ukupnih kiselina, 25-32 g/l ekstrakta. Boje je tamne rubinski crvene, prepoznatljive karakteristične sortne arome, puna i harmonična okusa.

Trnjak

Još uvijek nedovoljno istražena sorta, najpoznatija kao oprašivač Blatine, sinonimi su joj Trnak, Trnjak, Trnjak mali, Trnjak veliki, Trnjak uzgoriti, Kovačuša, Rudežuša, Trnak crni. U Hercegovini je smatraju autohtonom sortom iako je rasprostranjena i u susjednoj Dalmaciji, u Imotskom, Makarskoj, Vrgorcu i Opuzenu.

Svojstva sorte: Vrlo je bujan kultivar, redovite i dobre rodnosti, dozrijeva u III. epohi, te je slabo osjetljiva na bolesti. Vrh zelene mladice je u horizontalnom položaju i nema dlačica. Ljuskasti listići pupa su slabog antocijanskog obojenja, ali je rasprostranjeno po cijelom pupu. Mladi list je zelene boje s jako izraženim vunastim dlačicama na naličju. Odrasli list je peterodijelnog oblika s tri isječka. Površina plojke je glatka, zupci su pravilni i šiljasti. Sinus peteljke je otvoren i u obliku slova U. List je gol i bez dlačica. Spada u listove srednje veličine. Cvijet je morfološki i funkcionalno hermafroditan, a na mladici se uglavnom nalaze po tri cvata. Grozd je kratak, srednje je veličine, piramidalan i zbijen. Bobica je okruglasta, srednje veličine, izrazito tamne modre boje, neobojenog i čvrstog mesa

Svojstva vina: Ova sorta može nakupiti 20 – 24 % sladora u moštu, a u izuzetnim godinama i više. Ukupne kiseline u moštu se kreću od 6 – 8 g/L. Trnjak daje vino jako intenzivne, karakteristične, tamne rubin crvene boje. Ima vrlo razvijen i sortno karakterističan miris, te pun i harmoničan okus.

Žilavka

Najrasprostranjenija autohtona hercegovačka sorta iznimne kvalitete, uz koju najčešće idu prateće sorte Bena i Krkošija. Ime je vjerojatno dobila po svojim tankim žilicama koje se naziru u bobici u vrijeme zrelosti, mada neki tvrde da je ime dobila po svojoj žilavosti, tj. otpornosti ili njenom dobro razvijenom korijenu (syn. žila) koji ide duboko u tlo tražeći vodu. Najbolje uspijeva na hercegovačkom kamenjaru gdje prevladava mediteranska klima s blagim zimama i toplim i suhim ljetima, izrazitim kišnim oborinama u hladnijem dijelu godine.

Svojstva sorte: Dozrijeva sredinom trećeg razdoblja, nešto ranije od Blatine. Žilavka je bujnog i uspravnog rasta. Redovite je i dobre rodnosti. Listovi su srednje veliki do veliki, obično petodijelni. Lice lista je glatko svjetlo zelene boje, a naličje lista za nijansu svjetlije i dlakavo.
Grozdovi žilavke srednje su veliki, piramidalnog ili cilindričnog oblika. Često se mogu naći rastresiti, ali i vrlo zbijeni grozdovi Žilavke u vinogradima. Bobice su okrugle srednje velike do velike, zeleno-žutih do žuto-jantarnih nijansi. U vrijeme berbe sadržaj šećera može doseći 25%, a ukupne kiseline se kreću u rasponu od 5 do 7 g/l.

Svojstva vina: Daje kvalitetna vina, koja s dobrih položaja i uz pravilnu vinifikaciju često dostižu vrhunsku kakvoću. Vina su izrazito mineralna, zelenkasto-žute boje, specifične arome koja varira od herbalnih do cvjetnih nota. Bogata su ekstraktom, i dostižu od 12 do 14 vol. % alkohola i 5 do 6 g/l ukupnih kiselina, što pridonosi punoći i harmoniji ovoga vina.

 

PRATEĆE SORTE ŽILAVKE – BENA

Bena je bijela vinska sorta grožđa. Normalne je i redovite oplodnje. Sazrijeva u prvoj polovini rujna i prosječna masa grozda je oko 130 grama. Ovo je sorta za toplije krajeve i veoma je otporna na plamenjaču i pepelnicu. Uz kratku rezidbu daje dobar urod. Može uspijevati na slabijim tlima i nepovoljnijim položajima jer je veoma izdržljiva. Mošt Bene sadrži 16 – 22 % šećera i 4, 9 do 7, 8 g/l ukupnih kiselina. Vino od čiste Bene osrednje je kvalitete jer sadrži manje alkohola nego vino od Žilavke. Zbog većeg sadržaja kiselina dobar je dodatak vinu Žilavke, ali u manjem postotku, otprilike 5%. Može se koristiti i kao zobatica.

PRATEĆE SORTE ŽILAVKE – KRKOŠIJA

Sazrijeva u trećem razdoblju kao i Žilavka i ima neredovitu oplodnju zbog pojave anomalija u građi cvijeta. Težina grozda varira od 100 do 200 g. Odgovara joj kratka rezidba te voli propusna zemljišta s dovoljno vlage, kakve su uglavnom crvenice na prostorima Brotnja, Dubrave i oko Ljubuškog.Slabije podnosi sušu i neplodna tla. Na plodnim zemljištima daje grožđe dobre kvalitete s dobrim sadržajem šećera i kiselina. Daje trpko vino zelenkasto-žute boje s dobrim ekstraktom, ali bez izražene arome. U čistom sortnom sastavu ne predstavlja neku kvalitetu, ali u kupaži sa Žilavkom i Benom mogu se postići dobra i kvalitetna vina.

Plavac Mali

Najrasprostranjenija i gospodarski najznačajnija autohtona Hrvatska sorta. Potomak je Crljenka kaštelanskog (Zinfandela) i Dobričića. Prvo Hrvatsko vino sa zaštićenim geografskim podrijetlom.

Svojstva sorte: Uzgojno područje Plavca malog je, zbog njegovih visokih zahtjeva prema suncu i toplini, usko ograničeno. Uspijeva na teškim, kamenitim i sušnim područjima srednje i južne Dalmacije i dalmatinskih otoka. Ima dobru otpornost na razna gljivična oboljenja, razlog tomu su svakako tvrda kožica bobice i čvrsta građa. Postoji dosta raznolikosti u botaničkim obilježjima između tipova populacije plavca. Veličina, oblik i težina grozda i bobice znatno variraju. Odrasli list je peterokutan, srednje veličine. Rebra na naličju lista su gola i baršunasta uz plojku. Naličje lista je paučinasto.

Svojstva vina: Plavac Mali daje vina izrazito tamnocrvene granatne boje i povećanog sadržaja alkohola, bogatog i punog okusa, specifične arome i izraženog bouqueta.

Pošip

Autohtona sorta koja je dala prvo hrvatsko bijelo vino sa zaštićenim geografskim podrijetlom, davne 1967. godine. Potječe s otoka Korčule, gdje na položajima Smokvica i Čara daje vina vrhunske kvalitete. Postoje dvije priče kako je nastalo ime Pošip. Prema jednoj, razlog su izdužene šiljaste bobice koje podsjećaju na ”šip”, korčulanski naziv za kramp. A prema drugoj priči ime je nastalo jer je prva loza Pošipa pronađena razvijenih mladica uz šipak.

Svojstva sorte: Vršci mladica su udičasti, svijetlozelene ili žućkasto – svijetlozelene boje. Mladica je snažna, okrugla do malo eliptična i slabo rebrasta. Svijetlozelene je boje, dok se s osunčane strane protežu blago rumene nijanse, potpuno je gola. Cvijet je dvospolan. Lice lista je glatko, golo, svijetlozeleno, a naličje blijedozeleno, s rebrastom nervaturom i golo.
Zreli grozd je srednje velik do velik, stožast, krilat, razgranat i rastresit s dva do tri krilca.
Bobice su jajolike, pri vrhu ušiljene, od zeleno žute preko zlatnožute do jantarne boje kožice što ovisi o bujnosti, položaju grozda na trsu i vremenu berbe. Kožica je tanka, poluprozirna, mesnata, sočnog i slatkog mesa, specifične užitne sortne arome.

Svojstva vina: Vina su obično jaka, puna, zlatnožute boje. Sortna aroma je ugodna i prepoznatljiva. Skladnih alkohola i kiselina, te se dobiva svježe i harmonično vino.

Cabernet Sauvignon

Sorta podrijetlom iz Francuske s područja Bordeauxa, nastala križanjem Sauvignon Blanca i Cabernet Franca. Jedna od najrasprostranjenijih najcjenjenijih sorti na svijetu.

Svojstva sorte: Loza je srednje bujnog rasta, redovite rodnosti. Kretanje vegetacije je srednje ili kasnije. Prikladan je za područja umjerene klime, pogoduju mu suhi i topli položaji. Na sjeveru zahtjeva položaje dobre brežuljkaste ekspozicije, a na nižim položajima ilovasto-šljunkovita propusna tla. Sorti pogoduju razni sustavi uzgoja i rezidbe, bitno je da odgovaraju ekološkim uvjetima uzgoja. U sjevernim krajevima rezidba treba biti srednje do umjereno duga, a u južnim krajevima srednja i kratka. Važna je održavati dobru ravnotežu između razvoja vegetacije i rodnosti. Vršak mladice raširen, vunast, žuto-zelen s izraženim crvenkastim preljevom, dok su vršni listići su zatvoreni i vunasti. List je srednje velik, peterodijelan sa zatvorenim sinusima i preklopljenim vrhovima.
Grozd je srednji ili malen, često s jednim izraženim krilom, bobica je čvrsta, srednje veličine, okruglog oblika, modro-ljubičaste boje kožice.

Svojstva vina: Vino Cabernet Sauvignona je intenzivne rubinski crvene boje s prijelazom na ljubičastu. Puno, ekstraktno, s dosta alkohola, intenzivne karakteristične sortne arome. Starenjem se znatno poboljšava kvaliteta. Vrlo je pogodna sorta za kupažiranje.

Cabernet Franc

Tradicionalna sorta Bordeauxa, vrlo rasprostranjena, a u vinima najčešće prateća sorta Merlotu i Cabernet Sauvignonu s kojima daje najbolje rezultate. Uz Sauvignon Blanc, jedan je od roditelja Cabernet Sauvignona.

Svojstva sorte: Vrlo prilagodljiva sorta, uspijeva na različitim zemljištima, ali joj najviše odgovaraju pjeskovito-ilovasta ili pjeskovito-šljunkovita tla. Bujna sorta s velikim potencijalom rodnosti, kojeg treba kontrolirati radi kvalitete. Odgovaraju mu suha klima ili položaji sa dobrim strujanjem zraka tijekom cvatnje.
Sorta zahtjeva sustave uzgoja veće ekspanzije i dugu rezidbu. Zelenu rezidbu treba obaviti brzo i oštro. Vršak mladice raširen, zeleno bjelkaste boje s crveno ljubičastom nijansom. List srednje veličine, peterodijelan, plojka valovita, tamno zelena, zupci izraženi. Grozd srednje velik, piramidalan, krilat, rastresit, često pomalo rehuljav. Bobice su srednje velike, okrugle, a kožica tamno modra.

Svojstva vina: Daje vina delikatne arome, s izraženim voćnim karakterom – maline, crne ribizle, kao i cvjetne note ljubičica. Također se može u pojedinim godinama naći začinska aroma zelenog papra, koja je odlika veoma zrelog grožđa. Sortna vina su intenzivne rubinski crvene boje. Zbog specifične taninske strukture i nešto nižih ukupnih kiselina sazrijeva brže od Cabernet Sauvignona.

 

Merlot

Jedna od najpoznatijih francuskih sorata, uzgaja se podjednako dobro na južnoj i na sjevernoj polutci. Najčešće ga nalazimo u tradicionalnim bordoškim kupažama s Cabernet Sauvignonom i Cabernet Francom. Iako kao samostalna sorta dominira na području Saint-Emiliona i Pomerola, odakle i potječe. Sinonimi su mu Merlau, PlantMedoc.

Svojstva sorte: Srednje bujna, jakog vegetativnog potencijala. Da bi se postigli zadovoljavajući prinosi reže se na dugo rodno drvo. Prilagođen je na različite tipove tla i klime, ali ne podnosi jako toplu i sušnu klimu osim ako se vrši navodnjavanje. Relativno je umjerenog prinosa, ali postoji potreba za prorjeđivanjem grozdova ako dođe do bujnijeg rasta.
Grozd je srednje krupan ili sitan, konusnog ili cilindrično-konusnog oblika, često sa jednim krilcem. Bobice su sitne ili srednje krupne, okrugle, sa srednje debelom ili debelom pokožicom tamnoplave boje.

Svojstva vina: Može nakupiti dobre količine šećera, od 20 do 24 %, ali i kiselina od 7 do 9 g/l. Daje strukturna i puna vina zaobljenih tanina, voćnih aroma trešnje, maline i šljive.

Touriga Nacional

Autohtona i vodeća portugalska crna sorta. Sinonimi su joj Turiga, Tinta de Dao, Touriga Fina, Bical Tinto, Mortagua, Touriga Antiga. Najrasprostranjenija sorta u portugalskim regijama Dao i Douro. Najpoznatija je sorta za proizvodnju najboljeg portugalskog desertnog vina – Porto. Uspijeva u suhim vinorodnim područjima, te njeno grožđe uz sposobnost nakupljanja šećera, ukupne kiselosti i taninskih spojeva sadrži i aromatske spojeve koji podsjećaju na šumsko bobičasto voće. Cijenjena je i u drugim vinogradarskim područjima Portugala, ali i na drugim kontinentima (Južnoafrička Republika i Australija) gdje se njeguje proizvodnja vina sličnih portu.

Svojstva sorte: Bujnog i snažnog rasta. Naviknuta je na žestoke vrućine na strmim kamenitim viogradima. Najčešći oblik uzgoja je Guyot, te treba oštar rez da bi se rast držao pod kontrolom. Nasuprot bujnom rastu, rodnost joj je prilično slaba. Grozdovi su srednji do mali, tamno plavih bobica.

Svojstva vina: Unatoč slabijoj rodnosti odlična je sorta za kupažu, daje rubinski crvena vina, jakih tanina i kompleksne arome bobičastog voća, čokolade, duhana, crnog čaja i ljubičice.

Syrah

Odnosno Shiraz, kako ga nazivaju u Australiji, Novom Zelandu, Južnoafričkoj Republici i Kanadi. Sorta potječe iz Francuske. Dugo vremena ova sorta je bila zapostavljena, a danas je jedna od najuzgajivanijih u svijetu.

Svojstva sorte: Syrah je sorta koja najbolje rezultate daje na toplim strukturnim tlima, s dobrim kapacitetom za vodu u uvjetima tople klime. Redovite je oplodnje i osrednje rodnosti. Vršci mladica su uspravni, spljošteni, paučinasto bijeli s karmin crvenkastim rubovima. Odrasli list je srednje velik, okrugao, peterodijelan s dubokim sinusima. Lice je blistavo zeleno, a naličje svjetlije, rijetko paučinasto. Zreo grozd je srednje velik, cilindričan, najčešće izdužen, kompaktan, do koljenca odrvenjele izdužene peteljke. Zrele bobice su okrugle do ovalne, srednje velike do male, izrazito tamnoplavo obojene. Meso je sočno, slatko i užitno.

Svojstva vina: Nakuplja 18-25% sladora, s ukupnom kiselošću od 6,0 do 8,0 g/l. Daje snažna, ekstraktna, obojena vina prikladna i za kupažu. Vina su vrlo aromatizirana s izraženom punoćom okusa. Aroma Syraha može uključivati bilo koje grimizno voće: borovnice, crni ribiz, višnje, šljive, a o aromi često varira i boja vina, obično od iznimno tamnog do crvenog vina. Egzotični okusi mogu uključivati đumbir, tamnu čokoladu, često i cvjetne nijanse.

Alicate Bouscet

Francuska sorta nastala križanjem Petit Bouscheta i Grenachea. Najrašireniji bojadiser na svijetu, tj. sorta s obojenim sokom koji služi za popravljanje boje vina drugih sorata.

Svojstva sorte: Odgovara joj umjereno klimatsko područje. Zahtijeva srednju ili kratku rezidbu. Obilno rađa. Vršak mladog izboja je lepezast, vunast, zeleno–bjelkast. Mladi list je zelena s bakrenim mrljama, a mladice imaju crvene linije na internodijima. Odraslo lišće zeleno jako obojene nervature, naličje lista dosta dlakavo. Grozd je srednje velik, a bobica srednje okrugla, s debelom čvrstom kožicom.

Svojstva vina: Alicante je bojadiser koji se ponajviše koristi u kupažama radi svoje duboko intenzivne boje. Uz to Alicante Bouschet je vrlo rodna sorta koja daje velike prinose, pa samim time i joj je vino slabije kvalitete kojima nedostaje karaktera i kompleksnosti.

Scroll to top